Projekti i programi



REZULTATI PROJEKTA „ZDRAVI I RADNO AKTIVNI NOVOSAĐANI U 2023. G“

04.01.2024

Institut za javno zdravlje Vojvodine sproveo je projekat „Zdravi i radno aktivni Novosađani u 2023. g”, pod pokroviteljstvom Gradske uprave za zdravstvo Grada Novog Sada.

U okviru projekta sprovedene su sledeće aktivnosti:

  • Predavanja za radno-aktivno stanovništvo sa dostupnom prezentacijom. Edukacije su održane na teritoriji Grada Novog Sada, za ukupno 77 zaposlenih koji pretežno obavljaju sedentaran posao, kod poslodavaca koji su pokazali interesovanje za predavanje na temu prevencije hroničnih nezaraznih bolesti (HNB) i promocije zdravlja na radnom mestu. Edukacija pod nazivom „Zdravi i radno aktivni Novosađani u 2023. godini“ je realizovana kroz 6 predavanja sa diskusijom (3 uživo i 3 „onlajn“) na teme „Promocija zdravlja na radnom mestu“ i „Bezbedan rad na računaru“, sa podelom zdravstveno-vaspitnog materijala i ukazivanjem na druge izvore informacija o HNB u izdanju IZJZV.                                         
  • Osmišljena je i publikovana agitka „Zdravi i fizički aktivni. Kako da sprečite posledice pretežno sedentarnog načina obavljanja posla?“ Distribuirano je 1100 agitki u: Dom zdravlja „Novi Sad“, Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Novi Sad, Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Novi Sad, Zavod za zdravstvenu zaštitu železničara Srbije „Signal“ Novi Sad, Klinički centar Vojvodine, Gradska uprava za zdravstvo Grada Novog Sada i Institut za javno zdravlje Vojvodine.
  • Organizovane su dve javne manifestacije povodom Svetskog dana srca, (29. septembra), u tržnom centru „Promenada“ (150 posetilaca) i Svetskog dana borbe protiv moždanog udara ( oktobra) u Institutut za javno zdravlje Vojvodine (37 posetilaca) i tom prilikom pružene su sledeće zdravstvene usluge: merenje nivoa šećera u krvi, merenje serumskih vrednosti holesterola, krvnog pritiska, merenje telesne visine, telesne mase, obima struka, izračunavanje indeksa telesne mase a prisutnima je urađen i EKG. Tokom manifestacije, sa posetiocima su obavljeni i razgovori na temu prevencije gojaznosti, hipertenzije i dijabetesa. Na javnoj manifesataciji su deljena i zdravstveno-vaspitna sredstva o značaju prevencije faktora rizika za HNB, značaju preventivnih i kontrolnih pregleda i skrininga i pružani su individualni saveti o zdravlju. Posetioci su popunjavali i upitnik koji se odnosi na navike u ishrani i redovne kontrole kod lekara.
 

O značaju fizičke aktivnosti kod sedentarnog načina života radno aktivnog stanovništva

 

Vodeći uzroci obolevanja i umiranja radno aktivnog stanovništva Novog Sada su hronične nezarazne bolesti/HNB. Većina nezaraznih bolesti i njihovih komplikacija su u velikoj meri preventabilnog karaktera. Promocija zdravlja kao koncept omogućavanja ljudima da vode zdrav i produktivan život, održavanjem zdravog stila života u svim bitnim okruženjima (kuća, grad, škola, radno mesto...) i druge javnozdravstvene mere, mogu sprečiti 90% prevremenog oboljenja od dijabetesa tipa 2, 80% koronarnih oboljenja srca i 70% preranih slučajeva moždanog udara.

Sedenje predstavlja fizičku neaktivnost i predugo sedenje svaki dan ili većinu dana podrazumeva sedeći način života, bez obzira da li neko vežba ili ne. 

Svaki deseti smrtni slučaj u svetu posledica je fizičke neaktivnosti. Sedeći način života koji nameće moderno društvo postaje veliki društveni problem. Zbog toga je bitno podići svest o rizicima kojima se svesno ili nesvesno izlažemo.

 

ZDRAVI I FIZIČKI AKTIVNI

KAKO DA SPREČITE NEGATIVNE POSLEDICE PRETEŽNO SEDENTARNOG NAČINA OBAVLJANJA POSLA?

 

FIZIČKA NEAKTIVNOST I PREDUGO SEDENJE SVAKI DAN ILI VEĆINU DANA PODRAZUMEVA SEDEĆI (TZV. SEDENTARNI) NAČIN ŽIVOTA, BEZ OBZIRA DA LI NEKO VEŽBA ILI NE

 

Koje su posledice pretežno sedećeg načina života?

  • Dijabetes (šećerna bolest) tipa 2
  • Gojaznost
  • Rak (pluća, debelo crevo i endometrijum)
  • Rana smrt zbog kardiovaskularnih bolesti
  • Viši nivoi masti i šećera u krvi
  • Povećan nivo holesterola
  • Depresija i anksioznost
  • Veća verovatnoća fizičke nesposobnosti
  • Smanjena mišićna masa
  • Sklonost ka gojaznosti ili prekomernoj težini
  • Poteškoće u disanju
  • Otežano kretanje čak i u obavljanju jednostavnih aktivnosti

 

KAKO NASTAJU ZDRAVSTVENI PROBLEMI USLED SEDENTARNOG NAČINA ŽIVOTA

 

Gojaznost

Osim što dugotrajno sedenje smanjuje potrošnju energije, što povećava nakupljanje masti u telu, fizička neaktivnost otežava i razgradnju masti i šećera u telu. Neravnoteža između unosa i potrošnje energije dovodi do nezdravog povećanja telesne težine i gojaznosti.

 

Hronični bolovi u zglobovima

Usled predugog sedenja dolazi do naprezanja mišića nogu i kukova, gluteusa, tetiva kolena, kvadricepsa i oni postanu zategnuti i kratki. Ovi mišići štite zglobove kuka i leđa i kada postanu nefleksibilni i kratki, posebno ako imate loš položaj sedenja, izazivaju probleme u zglobovima kuka i leđima (prolaps diska, uklještenje nerva i prerana degeneracija zglobnih struktura).

 

Bolest srca
Dugo sedenje je povezano sa srčanim oboljenjima: više od 140% je veći rizik od razvoja srčanih bolesti (srčani i moždani udar). Sedentaran stil života povećava rizik od umiranja od srčanih bolesti za 18%.

 

Dijabetes

Predugo sedenje narušava osetljivost tkiva na insulin (hormon koji reguliše šećer u krvi). To dovodi do dijabetesa, pošto tkiva  nedovoljno koriste višak šećera. Istraživanja pokazuju da dugo sedenje povećava rizik od dijabetesa za više od 112 %.

 

Rak

Fizička neaktivnost je povezana sa određenim vrstama raka (rak pluća, debelog creva i endometrijuma). Previše sedenja može povećati rizik od raka debelog creva za 24 %, rizik od raka pluća za 21 %, a rizik od raka endometrijuma za 24 %.

 

Tromboza dubokih vena

Duboka venska tromboza (DVT) je zgrušavanje krvi u dubokim venama ruku i nogu ili u venama karlice i, ako se ne leči, može završiti invaliditetom i smrtnim ishodom usled nastanka plućne embolije. Predugo sedenje (uz pušenje i dehidrataciju) je jedan od glavnih faktora rizika za DVT, jer izaziva zastoj ili nakupljanje krvi u nogama.

 

Poremećaj mentalnog zdravlja

Previše sedenja svakog dana povezano je sa anksioznošću i depresijom. Vežbanje i održavanje kondicije štite mentalno zdravlje. Bez obzira na to da li vežbate ili ne, ako sedite dugo svaki dan, to se suprotstavlja efektima vežbi i povećava rizik od ovih bolesti. Ovi rizici povećavaju sa svaka 2 sata sedenja.

 

ŠTA MOŽETE UČINITI DA USPOSTAVITE NAVIKU KRETANJA NA POSLU NA KOJEM SE PRETEŽNO SEDI ?

  • stavite štampač, kopir mašinu i druge kancelarijske predmete dalje od svog stola, tako da morate da hodate da ih dohvatite svaki put kada vam zatrebaju;
  • pravite redovne pauze – ustanite i krećite se svakih 30 minuta;
  • promenite svoj rad tako da se vaše držanje promeni i da koristite različite mišiće;
  • uvedite stolove sa podesivim visinama, sedeći i stojeći;
  • organizujte aktivne sastanke tako da možete šetati i razgovarati;
  • pauzu za doručak iskoristite da prošetate i obedujete napolju;
  • pomerite kante za smeće dalje od stolova tako da ste primorani da hodate da biste ih koristili.

 

BUDITE FIZIČKI AKTIVNI
Uključite različite aktivnosti u svoj dan jer to može dovesti do presudnog unapređenja vašeg zdravlja: 

  • hodajte da lično prenesete poruku kolegama umesto da šaljete e-poštu ili telefonirate;
  • stojte dok čitate dokumente;
  • koristite stepenice umesto lifta;
  • vežbajte u pauzi za doručak/ručak;
  • na posao idite pešice ili biciklom;
  • stojte u javnom prevozu i izađite jednu stanicu ranije da bi prepešačili ostatak puta;
  • parkirajte dalje od odredišta i hodajte do posla;

 

 

Ne zaboravite:

  • Čak i ako se bavite 150 minuta umerenom do intenzivnom fizičkom aktivnošću nedeljno - i dalje ste podložni negativnom uticaju koji nastaje od previše sedenja;
  • Više stajanja može povećati vašu energiju i nivo produktivnosti, smanjiti stres i poboljšati vaše raspoloženje;
  • Više stajanja može ubrzati vaš metabolizam, aktivirati mišiće i čak smanjiti uobičajene bolove.

 


POZITIVNI UTICAJI STAJANJA I POVREMENOG KRETANJA NA ZDRAVLJE KOD OSOBA SA SEDENTARNIM NAČINOM ŽIVOTA

 

PODRŽAVA ZDRAVLJE KOSTIJU
Kosti, kao i mišići, zahtevaju redovno kretanje da bi održale snagu (i mala aktivnost pomaže poboljšanju zdravlja kostiju).

 

POBOLJŠAVA RAD MOZGA
Stajanje isporučuje više kiseonika i hranljivih materija u mozak kroz poboljšani protok krvi.

 

POBOLJŠAVA SAGOREVANJE KALORIJA
Kada se krećete, enzimi koji sagorevaju masti ostaju aktivirani, sagorevajući mnogo više kalorija.

 

SMANJUJE RIZIK OD RAKA
Redovno kretanje podstiče prirodne antioksidante koji neutralizuju slobodne radikale koji oštećuju ćelije i potencijalno izazivaju rak

 

SMANJUJE RIZIK OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
Smanjenje vremena sedenja povezano je sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrti usled srčanog i moždanog udara.

 

POVEĆAVA CIRKULACIJU

Cirkulacija krvi je ključna za dobro zdravlje, ali sedenje može ometati protok krvi, utičući na svaki sistem tela.

 

UTIČE NA DIJABETES

Kako stopa obolelih od dijabetesa tipa 2 nastavlja da raste, prekid sedenja može pomoći u upravljanju nivoima insulina i smanjenju tog rizika, jer postoji značajna korelacija između prekomernog sedenja i dijabetesa.

 

SPREČAVA RIZIK OD PRERANE SMRTI

Istraživanja su otkrila jake veze između sedentarnog ponašanja i niza ozbiljnih zdravstvenih problema, koji povećavaju rizik od rane smrtnosti.

 

POVEĆAVA ENERGIJU

Stajanje je jednostavan, ali potcenjen lek za povećanje budnosti i dobijanje prirodnog naleta energije.

 

POVEĆAVA SPOSOBNOST KONCENTRACIJE I PRODUKTIVNOSTI
Stajanje na poslu unapređuje veću budnost, što dovodi do veće produktivnosti i poboljšane koncentracije. 

 

PODRŽAVA ZDRAVLJE SRCA
Minimalno kretanje, čak i stajanje podstiče viši HDL („dobar“ holesterol) i smanjuje LDL („loš holesterol“).

 

Pojačava METABOLIZAM
Naizmenično sedenje i stajanje povećava enzime potrebne za naš metabolizam.

 

POBOLJŠAVA STANJE RASPOLOŽENJA
Pokretni mišići dopremaju svežu krv i kiseonik u mozak, koji oslobađa neurotransmitere bitne za bolje raspoloženje.

 

POJAČAVA TONUS MIŠIĆA

Stajanje uključuje velike grupe mišića zajedno sa sistemom za kontrolu ravnoteže. Neiskorišćeni, slabi mišići ostavljaju zglobove nestabilnim i sklonim povredama i hroničnim bolovima.

 

SMANJUJE RIZIK OD OSTEOPOROZE

Ljudi koji su aktivniji imaju manji rizik od osteoporoze od onih koji više sede.

 

Deluje na UBLAŽAVANJE BOLA

Naša tela su predviđena da stoje, tako da je održavanje sedećeg položaja je fizički stresno i može izazvati bol u telu, herniju diskova, oštećenje nerava, degenerativne promene u zglobovima i demenciju.

 

POBOLJŠAVA POSTURU

Sedenje stvara dodatni pritisak na kičmu i pritiska diskove između pršljenova. Stajanje (sa pravilnim držanjem) postavlja kičmu u prirodniji položaj.

 

POMAŽE PROTIV  TZV. BOLESTI SEDENJA

Češće stajanje u toku radnog vremena pomaže u borbi protiv „bolesti sedenja“ – termina koji se obično koristi kada se govori o metaboličkom sindromu i štetnim posledicama preterano sedentarnog načina života.

 

«

Aktuelnosti/Projekti i programi

Pretraga


Arhiva


Podelite informaciju